I naš Jadran dijeli se u 3 klimatske zone (sjevernu, srednju i južnu). U Grčkoj je ta podjela još mnogo opsežnija! Na primjer, dok u obližnjem Jonskom moru pirka popodnevni sjeverozapadnjak, sličan našem maestralu, u Egejskom moru, među otocima Ciklada dere vjetar meltemi, snage 7 - 8 Bf !
Velike su razlike u nautičkim uvjetima u raznim kutovima Grčke!
Jonsko more je pitomo, vrijeme je predvidivo, slično kao u Južnoj Dalmaciji. Stoga je Jonsko more idealno za obiteljska krstarenja i manja plovila, kakva najčešće posjeduju naši nautičari.
Egejsko more u predjelu otočja Ciklada poznato je po meltemiju, sjevernjaku koji ljeti standardno puše snagom od 6 Bf, ali nerijetko pojača do 8, pa čak i 10 Bf. Imao sam sreću uletjeti u taj “malo jači” meltemi, sa svojom, za egejske norme, “minijaturnom” jedrilicom od 8 metara. (Na Cikladama i 12 metarska jedrilica izgleda - sitno!). U svakom slučaju - nikako ne preporučam Egejsko more i njegovo otočje Ciklade malim jedrilicama sa obiteljskim posadama.
Saronski zaljev (nakon prolaska Korinstkim kanalom) je tek predvorje Egeja i ne poznaje tako jaki vjetar, naprotiv, ali je zbog obližnje Atene i njene luke Pirej, ljeti sve prenatrpano; u lučicama se jahte vežu u 2, pa i 3 reda! No, doploviti do Saronskog zaljeva znači preploviti dva puta (dolazak i povratak) po stotinjak dosadnih milja zaljeva Patrasa i Korinta i isto tako dva puta platiti vrlo skupi prolaz Korintskim kanalom (oko 150.- DM u jednom smjeru!) Ne isplati se!
Sva ostala grčka nautička područja - Sjeverni Egej (Sporadi), Istočni Egej (Dodekanezi) ili Južni Egej (Kreta), još su dalje i stoga praktički nedohvatljivi u razdoblju prosječnog 30-dnevnog godišnjeg odmora.
Eto - to su razlozi da se odlučite samo za skok do grčkog Jonskog mora.
KAKO PREPLOVITI JADRAN?
Obavezno ponesite "žuta odijela" ! |
Od 3 raspoložive mogućnosti:
a) otploviti od Dubrovnika do Krfa “u komadu”
b) pristati na pola puta u Albaniji
c) otploviti za Grčku breko Italije (Brindisi),
valja odabrati ovu zadnju.
Neki pogrešno smatraju da je Jadran ugodnije preploviti u visini Palagruže, jer je tamo najuži. Točno, ali od poluotoka Gargano pa do Brindisia ili Otranta predstoji vam više od stotinjak milja plovidbe uz dosadnu i bezličnu talijansku obalu - a to je razdaljina još jednog prelaska Jadrana!
Dubrovnik je najbliži Brindisiju, no ako želite izbjeći tamošnju gužvu , onda za odlazak odaberite mir i sigurnost Ublija na Lastovu.
Sve potrebne nautičke karte potrebne za ovu plovidbu (Jadran, Otrant i Jonsko more) lako i jeftino možete nabaviti kod nas (vidi popis na kraju).
Ako se dan ranije najavite u kapetaniji, pregled će proteći brzo i vi ćete odmah isploviti. Po lijepom vremenu - a samo takvo preporučam za prelazak, napredovati ćete iz satau sat, prateći to na svom GPS prijemniku. (Dvije stvari na ovakvoj plovidbi svakako trebate imati: GPS prijemnik i automatski pilot. Vrijede daleko više nego što stoje!) S padom mraka izvjesite radar reflektor i podijelite se u “gvardije”. U svakom slučaju nastojite da član posade koji ostaje sam na gvardiji, bude vezan sigurnosnim pojasom. Zlu ne trebalo!
U zoru - vidjeti ćete nisku talijansku obalu, uskoro i pogone ogromne rafinerije lijevo od luke Brindisi. Ulaz u samu luku je s lijeve strane ogromnog novog vanjskog betonskog lukobrana, koji nije ucrtan u starije karte i peljare. Luka ima dva kraka. U sredini, u velikoj zgradi koja služi i putničkom prometu, obavit ćete ulazne formalnosti. U desnom kraku luke je i crpka s gorivom. Ako želite predahnuti, prenoćite u maloj i jeftinoj marini pri kraju desnog kraka luke. (Plan luke Brindisi, no bez ucrtanog novog divovskog vanjskog lukobrana, naći ćete i u našem popularnom “Nautičkom vodiču Jadrana”)
Dubrovnik - Krf |
TRAJEKTI ČESTI KAO TRAMVAJI !
Podesite Vaš GPS na poziciju sjevernog rta otoka Krfa i zajedrite - bude li vjetra, ili zaplovite motorom, po jutarnjoj bonaci. Već tokom dana a naročito noću, zaprepastiti će vas gusti trajektni promet. Svakako izvjesite radar-reflektor! Pred zoru, u grčkim vodama, (otočić Erikousa), susretati ćete i manja plovila - ribare i slično.
Sa svitanjem već ćete voziti priobaljem Krfa, zatim skrenuti u uzani prolaz između Krfa i Albanije i - eto Vas u Grčkoj! Uskoro ćete doseći sam grad Krf i potražiti lučke i ostale vlasti. Privremeno ćete pristati uz veliki carinski molo, gdje je i crpka za gorivo. Stotinjak metara desno, u velikoj niskoj zgradi za tranzit trajektnih putnika, nalaze se i sve potrebne kancelarije za dobivanje dokumenata. Postupak je brz i jednostavan te ćete uskoro dobiti svoj brodski “Transit log”. Okrenite se uokolo i čestitajte sami sebi: sretno ste doplovili i sada ste i službeno strani turist-nautičar u Grčkoj!
|
Dodatak
Dodatak: Karte i peljari:
Preporučamo naše odlične karte:
br. 102 (1:750.000) Jadransko more - srednji i južni dio
br. 156 (1:200.000) Otrantska vrata
br. 171 (1:200.000) Kerkira - Levkas
br. 172 (1:200.000) Levkas - Patrai - Zakinthos
Karte je najbolje naručiti direktno u Državnom hidrografskom institutu - Lora, prodavaonici karata - Plovput, ul. Zrinsko-Frankopanska 161, 21000 Split, tel. 021 / 521 566
Od peljara za jahte najbolji je onaj njemačkog autora Gerda Radspielera: “Hafen und Ankerplatze - Griecheland 1”, jer osim planova luka i sidrišta Jonskog mora, sa svim mogućim podacima, nautičara upućuje konkretnim savjetima, pri čemu je bez premca u korisnosti i pouzdanosti !
Od engleskih autora najpoznatiji je Rod Heikel, s nekoliko svojih knjiga / peljara, od čega baš za ovu priliku izdvajamo: “IONIAN - Corfu to Zakinthos and the adjacent mainland”
Ovi peljari se mogu naručiti kod: Eckardt & Messtorff, Shiffahrtsbuchhandlung, Postfach 11 18 73, D - 20418 Hamburg, Deutschland
|
U nastavku detaljni vodič po otocima Jonskog mora. Pratite nas redovito ...
