Dalje na plovidbi ka jugu nakon prolaza dugog blatnog kanala Levkas, otvara se niz smjerova i mogućnosti. More je ovdje mirnije, jer je zaštićeno, iako ima dosta vjetra (sjeverozapadnjak) pa se izvrsno jedri !
Prva usputna moguća stanica je ogromni zaljev
Vlychon, zatvoren poput jezera i stoga krcat jedrilicama na sidru. No - ne osobito šarmantan.
Produžite radije prema
o. Meganisionu, a usput se zaustavite i okupajte u uvali pred Onasisovim privatnim
Skorpiosom.
Megainision pruža nekoliko uvala na izbor; naša preporuka je
Ormos Spilia s ubavim gradićem
Spartochorionom gore na stijeni...
Odavde se je najbolje opet vratiti na otok
Levkas i to u
Ormos Sivota, pravi jahterski raj ! Nekad pusta no izvrsno zaštićena uvala pretvorila se je u mjestašce posvećeno samo jahtama, s brojnim tavernama, dućanima i ostalom nautičkom infrastrukturom.
Jedreći dalje na jug, dosegnuti ćete Odisejev dom, otok
Itaku. U
Ormosu Kionion smješten je istoimeni ubavi gradić. Ako se smjestite ovdje, iznajmljenim skuterom možete pregledati ostatak otoka.
Krf, Port of entry (gradska luka) |
o. Itaka, Vathi: nesigurna luka - sigurno sidrište ! |
Glavna luka otoka je mjesto
Vathi, koje također vrvi jahtama. No, oprez: pri jakom sjeverozapadnjaku u luci naprosto vrije; sidra popuštaju i krme jahti udaraju u molo !
Tada se treba vezati na suprotnoj strani lučkog zaljeva, pramcem u vjetar, gdje je 100% sigurno i puno ugodnije.
Zadnji nautički POGODAN otok Jonskog mora je
Kefalonia. Ogroman otok, a na njemu samo jedna jedincata sigurna jahterska luka:
Fiskardho, na samom sjevernom rtu otoka.
o. Kefalonija, Fiskardo: uvijek gužva ! |
Zaljev je prostran, gat za jahte velik, no mjesto je toliko lijepo da kao magnet privlači nautičare svih zastava: valja doći što ranije da se uhvati kakav - takav privez, najvjerojatnije već izvan luke, na stijenama, jer je za vezove na gatu prevelika jagma.
I ovdje, na Kefaloniji valja iznajmiti skuter i cijeli otok podrobno razgledati. A ako ima vremena, valja se prebaciti trajektom i na još južniji otok
Zakinthos, koji uopće nema NIJEDNU sigurnu jahtersku luku ili uvalu, osim malog prostora unutar dvaju lukobrana u glavnoj otočkoj luci Zakinthos, gdje se stisnute između ogromnih trajekata i domaćih brodica guraju i jahte. Zato se tamo vlastitim brodom ne isplati ići !
Pri povratku ka Jadranu, ovisno o raspoloživu vremenu, može se svratiti i do obale kopna: otprilike u visini sjevernog rta Ithake, na kopnu je nautički gradić
Astakos, sakriven cijelim arhipelagom otočića ispred sebe! Jednostavni ribari Astakosa, nekoć njegovi jedini stanovnici, preporodili su se prodorom nautike, no zadržali su svoju priprostu jednostavnost i niske cijene u svojim tavernama...
Astakos - ribarsko mjesto na obali kopna |
Ribarsko selo Mourtos: jahtersko okupljalište 1.a klase ! |
Otočje Syvota, ispred Mourtosa: sigurna intimna sidrišta |
Povratak: iz Krfa isplovite prije zore ! |
No, povratak je uvijek u žurbi... kako to u nautici najčešće biva! Stoga - otprilike istim putem valja zaploviti natrag, ka Levkasu i Krfu, uz napomenu: do sada povoljni sjeverozapadnjak odnosno sjevernjak u nekim kanalima, prometnut će se u suprotni vjetar, s čim valja računati, pa isplovljavati valja ujutro, čak i u zoru, možda i ranije, da se motorom dohvati ono što bi jedrima išlo samo uz bezbrojna križanja, dakle - presporo. Upozoravamo na veliku dionicu otvorenog mora, od Levkasa do Paxosa, koju valja odraditi po mirnom vremenu, jer ljetni popodnevni sjeverozapadnjak tamo zna jako zapuhati i razviti velike valove - na povratku: u pramac !
Na kopnu, u ravnini južnog rta o. Krfa, nalazi se omiljelo jahtersko područje:
gradić Mourtos i otočje Syvota ispred njega. Preporučamo sidrenje u jednoj od prekrasnih zaklonjenih kupališnih uvala ovog ubavog otočja, odakle se je navečer lako prebaciti bajbotom do kopna i zatim odšetati do romantičnog Mourtosa...
U obližnjem Krfu valja prije povratka obaviti izlazne formalnosti - najbolje dan ranije, jer je dosta teško “pohvatati” grčke lučke činovnike svih potrebnih službi. Svi su vrlo ljubazni i krajnje neformalni, ali - često neuhvatljivi.
Natrag prema Jadranu |
Kada isploviti za prelazak “preko”, za Italiju ? Preporučamo: noću ili u zoru, da se prije podizanja i jačanja sjeverozapadnjaka motorom “pobjegne” što dalje na otvoreno more i tamo dočeka vjetar.
Noćni prolaz kroz uski tjesnac između Krfa i Albanije dosta je delikatan; dozvoljeni koridor je uzak, a jedrilice ga dijele sa ogromnim trajektima, prema kojim je naš trajekt Marco Polo obični patuljak... No uz unaprijed programirani GPS, sa svim upisanim točkama za promjene smjerova plovidbe, problema neće biti. Koridor je uzak, ne sasvim bezopasan i ploviti valja koncentrirano, bez improvizacija. Svakako uz radar reflektor, da bi vas trajekti na vrijeme opazili i obišli.
Ovisno o “sreći” s vremenom, vani ćete možda održati planirani kurs 300, prema
Brindisiju, no vjerojatnije je da će vas popodne uhvatiti sjeverozapadnjak i zanesti do nešto južnijeg
Otranta. Ako u luku Otrant uplovljavate po mraku, budite oprezni i dobro unaprijed proučite peljar i plan luke. Prvi, jaki svjetionik označava tek generalnu poziciju mjesta i hridi pred obalom; ulaz u luku je istočnije, kod glave lukobrana s crvenim lučkim svjetlom. U luku uplovite u kursu “S”, crveno lučko svjetlo zaobiđite zdesna uz najmanje 30 metara odmaka: lukobran je naime produljen nabacanim stijernama koje se noću ne vide ! Prošavši glavu lukobrana, skrenite polu-lijevo (SE) prema brojnim jahtama. U luci Otrant bit ćete sigurni, no niti ne sanjajte o vezu uz obalu: luka je prekrcana, a domaćini krajnje neljubazni prema došljacima. Radije bacite sidro u vjetar, a krmu stabilizirajte privezom na jednu od pramčanih bova brojnih jedrilica u jahterskom dijelu luke. Bitno je da ćete biti dobro zaštićeni, a na obalu možete bajbotom.
Stari grad Otranto: ne nadajte se vezu na gatu ! |
Otranto: usidrite se provom u vjetar i ne brinite ! |
Otrant je lijep povijesni gradić kojeg se isplati razgledati. Često je danima na udaru jakog sjeverozapadnjaka, koji prividno onemogućava direktno jedrenje dalje, ka Dubrovniku. No, istovremeno na našoj strani Jadrana može vladati bonaca ! Provjerite tu mogućnost telefonom u kapetaniji Dubrovnik (020 418988)
Ako je tako - zajedrite bez straha oštro u vjetar (kurs prema Crnoj Gori !), i kad sredinom dana vjetar padne, a predvečer sasvim stane - ispravite kurs i zaplovite ka Dubrovniku.
Bonaca: opet smo u Jadranu ! |
Kada slijedećeg dana uplovite u luku Gruž i pristanete uz carinski gat, cijela ova grčka pustolovina izgledati će Vam sasvim jednostavno i sigurno ćete se zapitati:
“Zašto to nisam učinio već ranije ?”
U nastavku peljari ostalih grčkih mora. Pratite nas redovito ...
