Svake godine svjetska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu F.I.J.E.T.  organizira godišnji kongres u drugoj zemlji domaćina. Ove 2019. godine to bio grčki otok Rhodos. Kako je bilo Rhodosu ispričati ćemo vam kroz dvije foto reportaže. Prva je priča o FIJET kongresu i Rhodosu ...

Kongres FIJET-a na Rhodisu okupio je nekoliko stotina novinara i pisaca u turizmu iz različitih zemalja Europe, Afrike i Amerike.

Predsjednik FIJET-a Tijani Hadad otvara kongres,

 

a posebno zanimljivu prezentaciju je imala tajnica Marijana Rebić.

 


domaćin nam je bio AKTI Imperial Hotel 5 Stars–Ultra inclusive 24 Hours smješten na zapadnoj obali Rhodosa. 


Hotel ima veliki kongresni centar u kojem su održane sve službene aktivnosti FIJET kongresa.


Rhodos je otok zanimljive povijesti a najviše zahvaljujući svom smještaju. 

Vrlo je blizu obali Turske na raskrižju pomorskih putova, pa je tijekom svoje duge povijesti svako malo mijenjao gospodare koji su standardno došli kao osvajači. Nakon starih Grka, Rhodosom upravljaju rimljani, križari, turci, talijani, njemci, englezi, da bi se tek 1947.g. vratio grčkoj kojoj i pripada.

Otok leži u području jalih zapadnih vjetrova s Mediterana, pa nije čudo da je bioo otok vjetrenjača. Danas su neke od njih ostale samo kao spomenici, ...


a neke su pretvorene u turističke objekte kao dio modernih hotela. Rhodos danas živi uglavnom od turisma. 


Posebno značajan period u povijesti Rhodosa je bio period  križara. Početkom XIV. stoljeća propada bizantinsko carstvo, a otok zaposjedaju križari reda Sv.Ivana, militantni red koji je do 1291. g. bio u Jeruzalemu. Nastanjuju se na Rhodosu ...

 

negdje oko 1306–1310. g. , obnovljaju grad u modelu europskog srednjovjekovnog ideala. Mnogi poznati gradski spomenici, uključujući i Palaču Velikog učitelja, sagrađeni su u ovom razdoblju. 

Čvrsti zidovi koje su vitezovi sagradili izdržali su brojne napade sultana Egipta 1444. godine i opsadu Osmanlija pod Mehmedom II 1480. g.


...


Međutim, na kraju je Rodos ipak pao na veliku vojsku Sulejmana Veličanstvenog u prosincu 1522. godine. Sultan je rasporedio 400 brodova koji su na otok dopremili 100.000 ratnika (u drugim izvorima 200.000). Nasuprot toj sili vitezovi, pod Velikim učiteljem Philippeom Villiersom de L'Isle-Adamom, imali su oko 7000 ljudi naoružanih i naravno svoje neosvojive utvrde. Opsada je trajala šest mjeseci, legenda kaže da su popustili nakon unutrašnje izdaje. Sultan je toliko bio oduševljen njihovom hrabrošću da je svima preživjelim poraženim križarima dopustio da se povuku u Kraljevinu Siciliju. Novu lokaciju su pronašli na Malti gdje još i dan danas postoji ovaj krščanski red vitezova Sv.Ivana. 


Ulacica ambasada. Na Rhodosu su skoro sve zemlje tadašnjeg svijetea imale ambasade, a ambasadori su stolovali u ulici od centra grada do velike palače u kojoj su živjeli vitezovi.


Danas u turističom Rhodosu postoje brojni muzeji u kojima je sačuvana bogata kulturna baština. Centrali muzej je smješten u staroj bolnici. Vitezovi Sv.Ivana su zzani i vitezovi bolničari zato što su bili vrsni lječnici, pa je u Rhodosu postojala jedna od najboljih bolnica tok perioda. Povijest Rhodosa naravno seže u daleko helensko razdoblje, pa u muzeju ne nedostaju slavne helenske posude ...


na kojima su bili i vrlo slobodni motivi ... 


nezamislivi u kasnijim razdobljima. Stari Heleni su voljeli ovjekovječiti sve, pa i ono što se događalo u ložnicama. 


Rimljani koji su došli iza njih su bili umjereniji. Više su volili arabeske ...


Na najsjevernijem dijelu otoka nalazi se zanimljiva zgrada ...


u kojoj je akvarij i muzej posvečen životu u moru.


Svakako ga treba posjetiti. Vrlo je originalno uređen. Izgleda kao pećina ...


a akvariji s ribama su sa desne i lijeve strane. Evo jednog s murinama ...


a ovo je veliki rak koji živi u ljušturi puža. 


Volak i vlasulja u jednom od akvarija.


Jedna od turističkih odrednica Rhodosa je Lindos, važno arheološko nalazište, osnovano u 10 stoljeću prije Krista od grčkog Dorskog plemena vošeno kraljem Tlepolemus od Rhodosa.


Danas je to pitorskno turističko naselje bijelih kuća.


Na vrhu brda, Iznad modernog grada uzdiže se akropola Lindos, prirodna citadela koju su tijekom stoljeća utvrđivali Grci, Rimljani, Bizantinci, vitezovi svetog Ivana i Osmanlije. Dorski hram Athene Lindia, datira oko 300. godine prije Krista, sagrađen je na mjestu ranijeg hrama. Unutar hrama je žrtveni stol prinosa i osnova kultnog kipa Atene.


U podnožju Citadele nalazi se duboki reljef grčkog ratnog broda tririeme, koji datira u 2. stoljeće prije Krista i pripisuje se rodoskom kiparu Pythacritosu.


Današnji Lindos je šarmantno mijesto bijelih kuća, malih kafana i restorana, mjesto gdje se dobro osjećate.

Južno od Lindosa je neobični srcoliki zaljev, s uskim prolazom s mora, ...


mjesto gdje danas brojni stanovnici Rhodosa vole organizirati vjenčanje.


Druga turistička lokacija je Filerimos samostan ...

s prekrasnim vidikom prema sjeveru i jugu Rhodosa.

 

i jugu Rhodosa. Ona obala u daljini je obala Turske.

 


Treća zanimljiva turistička destinacija je Kallithea, toplice poznati još od antike po svojim ljekovitim svojstvima, ...



koje su u današnji oblik u neoklasicističkom stilu izgradili talijani početkom 20. stoljeća.


Jedna od atrakcija Rhodosa je i kino u 9 dimenzija (9D kino). 


U 20 minutnom filmu koji gledate posebnim stero očalima prikazuje se kratka povijest Rhodosa u kojoj ima i šricanja vode i vjetra, i trešnje stolica, doživljaj u 9 dimenzija.


Rhodos je i mjesto dobre hrane. Evo jedan tipični rhodoski grčki turistički menu:


Popečci od tikvica sa sosom od češnjaka.


Rajčice punjene s orzom, paprikama i feta sirom.


Piletina s paprikama, gljivama i umakom od senfa.


Janjeći gulaš sa zelenilom i mirisnim travama. 


i naravno tradicionalna grčka musaka.


A kakve su cijene. Više manje turističke, veće nego kod nas. Mesna plata za dvoje 46,90 EUR, riblja plata za dvoje čak 126,90 EUR, a pašta s jastogom za dvoje 79,90 EUR.


Najjeftiniji su odrezak od tune i sabljarke 16,90 EUR, a najskuplje (ako izostavimo jastoga) kraljevske kozice u šafranu 28,90 EUR. 


I na kraju par filmova sa završne večere FIJET kongresa na kojem smo promovirali i naša nacionalna obilježja u društvu članicom FIJETA i vlasnicom turističke agencije u Palermu na Siciliji: